University of Zenica , Zenica , Bosnia and Herzegovina
Prema konvencijskoj definiciji, „genocid znači bilo koje od dolenavedenih
djela izvršenih s namjerom da se potpuno ili djelimično uništi nacionalna, etnička,
rasna ili vjerska skupina, kao takva [...].“ Nastavno na ovo međunarodnopravno
određenje zločina genocida, a za svrhe predmeta našega istraživanja, postavlja
se pitanje motiva iz kojih se vrši genocid. S tim u vezi, interesantna, a ujedno
i relevantna je i sljedeća dilema: napadamo li genocidom pojedinca ili skupinu
ljudi? Svojevrsni uvod u predmet našega istraživanja jesu prava jedne skupine,
poglavito važnost njezina kolektivnoga prava na opstanak, koje pravo se napada,
odnosno vrijeđa odnosnim međunarodnim zločinom. Prostorni aspekt je,
jednako tako, jako važan, u smislu postojanja mogućnosti izvršenja genocida na
geografski ograničenijem području, dok se glavni fokus našega rada usmjerava na
kvantitativno-kvalitativni kriterij koji se primjenjuje od međunarodnih i domaćih
sudova u postupku za genocid. S ovim u vezi, ispitaćemo koliko je ovaj kriterij
relevantan u dokazivanju genocidne namjere kod počinitelja, da li ovaj kriterij
predstavlja pomoćno sredstvo u dokazivanju subjektivnoga elementa (mens
rea) ovoga zločina ili predstavlja njegovu sastavnicu, odnosno novu stavku ili
odrednicu u dokazivanju postojanja genocidne namjere djelimičnoga uništenja
neke od četiri konvencijski zaštićene skupine ljudi, a sve budući da sintagma
„djelimično uništenje“ u Konvenciji o genocidu nije određena. Ispitaćemo čini
li se možda predmetni kriterij spornim, bez nekoga velikoga znanstvenoga, ali i
praktičnoga utemeljenja? Znakovito je da je još jedna dilema ovdje izgledna. Ne
čini li se otuda da tužitelj kod zločina genocida mora dokazati da je osoba, ne
samo da je imala direktni umišljaj počinjenja jedne od pet radnji izvršenja ovoga
zločina, odnosno da je imala specifičnu namjeru potpunoga ili djelimičnoga
uništenja jedne od četiri zaštićene skupine ljudi, već da je imala genocidnu
namjeru fizičko-biološkoga uništenja većeg broja (eng. substantial part test),
odnosno uništenja značajnih pripadnika (predstavnika) određene skupine (eng.
significant part test)? S druge strane, ono što danas u pravnoj znanosti nije sporno,
to je da je poglavito međunarodna sudska praksa odgovorila i ponudila svoje
tumačenje konvencijskoga izraza „djelimično“ – što on znači, što predstavlja, a u
smislu opsega oštećenih, tj. žrtava ovoga djela.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution–NonDerivative License.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.
