University of Zenica , Zenica , Bosnia and Herzegovina
Građanski sudski postupak provodi se po pravilima kojima se rješavaju
sporovi u građanskopravnim stvarima i pruža zaštita ugroženim ili povrijeđenim
subjektima. Po pravilima parničnog postupka, nadležni sudovi raspravljaju i
odlučuju u građanskopravnim sporovima, dakle, u sporovima iz radnih odnosa,
imovinskih i drugih građanskopravnih odnosa fizičkih i pravnih osoba, pa i u
sporovima o ličnim i porodičnim odnosima, kada se primjenjuju opća pravila
parničnog postupka, a sve u cilju pružanja pravne zaštite građanima. U parničnim
postupcima u porodičnim stvarima u Federaciji Bosne i Hercegovine, primjenjuju
se norme Zakona o parničnom postupku i Porodičnog zakona Federacije Bosne
i Hercegovine, koji za ovu vrstu sporova, predstavlja ne samo materijalni, nego
i procesni zakon, jer je djelimično njime regulisan i postupak u ovim stvarima,
sa svojim specifičnim pravilima i načelima svojstvenim upravo ovoj vrsti
sporova. Svakako treba napomenuti da su Porodičnim zakonom Federacije
Bosne i Hercegovine regulisana pravila prema kojima sudovi postupaju ne samo
u posebnim parničnim postupcima, nego i vanparničnim postupcima i posebnim
postupcima izvršenja i osiguranja, ali u ovom radu akcenat je na parničnom
postupku, te na odnosu općih i posebnih pravila parničnog postupka u porodičnim
stvarima. Po pravilima parničnog procesnog prava sudovi postupaju i nakon
donošenja sudske odluke, budući da je tim pravilima regulisan i institut pravnih
lijekova kojima se strankama u parničnom postupku omogućava da pobijaju
sudsku odluku u prekluzivnim rokovima iz zakonom propisanih žalbenih razloga,
ukoliko smatraju da je pobijana odluka nepravilna i nezakonita.
Međutim, Porodičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine nije
regulisano pitanje pravnih lijekova protiv sudskih odluka, što u konačnom
dovodi do nepoštivanja osnovnog i temeljenog načela porodičnog zakonodavstva
- načela hitnosti, koje u svojoj praktičnoj primjeni znači postupanje u što kraćim
rokovima, sa što kraćim trajanjem postupka, zbog čega je nužno da se i u dijelu pravnih lijekova rokovi skrate. Zaključno se de lege ferenda predlaže potpunije uređenje normi pozitivnog procesnog parničnog zakonodavstva u dijelu Glave
„Pravni lijekovi“ ili regulisanje instituta pravnih lijekova u važećem Porodičnom
zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution–NonDerivative License.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.
