University of Zenica , Zenica , Bosnia and Herzegovina
Digitalizacija i integracija vještačke inteligencije u građanske sudske procese
transformišu pravosudni sistem. Ovi napreci donose efikasnost i dostupnost,
ali uvode i etičke dileme i potencijalne rizike, poput pristrasnosti i problema sa
privatnošću. Bosna i Hercegovina, zajedno sa drugim zemljama, mora navigirati
kroz ove promjene razvijajući regulatorni okvir koji balansira tehnološku inovaciju
sa zaštitom ljudskih prava i pravičnosti u pravosuđu. Podsticanje korištenja
alternativnih i uređivanje onlajn metoda rješavanja sporova zahtijeva reformu
domaćeg sistema, kojim će se očuvati osnovna uloga suda u pristupu pravdi i
istovremeno pružiti stimulativan okvir za alternativne, ali komplementarne
metode rješavanja sporova. Proaktivnost je potrebna i za uređenje postupka za
zaštitu kolektivnih interesa. Domaći zakonodavci, međutim, još uvijek nisu u
potpunosti razvili okvir koji adekvatno štiti kolektivne interese. Potrebna su
daljnja unapređenja u smislu sveobuhvatnije regulative, uključujući normiranje
SLAPP tužbi i finansiranja sredstvima treće strane. Razmatranje domaćeg
pravnog okvira, na podlozi komparativne analize, pokazuje da je postizanje
ovih ciljeva uslovljeno sistematičnim pristupom, kako bi se očuvala dostupnost,
pravičnost i nezavisnost pravosudnog sistema usred radikalnih promjena kojima
svakodnevno svjedočimo.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution–NonDerivative License.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.